Post‑COVID sindrom i zimska sezona: uloga kisika i oksigenacije u oporavku organizma

Nakon preboljenja COVID‑19 infekcije, dio ljudi nastavlja osjećati simptome koji traju tjednima ili mjesecima nakon akutne faze bolesti. Ovo stanje u kliničkoj se praksi prepoznaje kao post‑COVID sindrom ili long COVID te predstavlja važan izazov suvremene medicine.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira post‑COVID stanje kao skup simptoma koji se javljaju unutar tri mjeseca od preboljenja infekcije i traju najmanje dva mjeseca, a ne mogu se objasniti drugim dijagnozama. Riječ je o multisistemskom stanju koje može zahvatiti respiratorni, neurološki, kardiovaskularni i imunološki sustav.

Prema dostupnim istraživanjima, značajan udio osoba koje su preboljele COVID‑19 razvije barem jedan dugotrajan simptom. Kod dijela pacijenata simptomi su blagi i prolazni, dok kod drugih mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu sposobnost i mentalno zdravlje.

Iako još ne postoje jedinstvene smjernice za liječenje svih oblika post‑COVID stanja, sve je više dokaza da kombinacija individualnog pristupa, praćenja simptoma i ciljanih terapija može značajno pomoći u oporavku.

Važno je naglasiti da se mnoge terapijske metode, uključujući hiperbaričnu oksigenoterapiju, kontinuirano proučavaju kako bi se jasnije definiralo kod kojih pacijenata donose najveću korist.

Zimska sezona i post‑COVID simptomi

Post‑COVID sindrom nema potvrđenu sezonsku učestalost poput gripe ili drugih respiratornih virusnih infekcija. Međutim, klinička praksa i iskustva pacijenata pokazuju da se tijekom zimskih mjeseci kod dijela oboljelih simptomi mogu intenzivirati ili postati izraženiji.

Važno je naglasiti da se pritom ne radi o sezonalnosti same bolesti, već o utjecaju vanjskih i fizioloških čimbenika koji su češći u zimskom razdoblju:

• hladan i suh zrak dodatno opterećuje respiratorni sustav koji je nakon COVID‑19 infekcije često osjetljiv
• veća cirkulacija respiratornih virusa (gripa, RSV, drugi koronavirusi) može pogoršati postojeće simptome
• boravak u zatvorenim prostorima i smanjena tjelesna aktivnost mogu pojačati umor i osjećaj slabosti
• smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti i niže razine vitamina D mogu utjecati na imunološki odgovor i opće stanje organizma

Zimski mjeseci stoga predstavljaju razdoblje u kojem se post‑COVID simptomi češće ponovno javljaju u kliničkoj praksi, što zahtijeva dodatnu pažnju i prilagodbu terapijskog pristupa.

Najčešći simptomi post‑COVID sindroma

Post‑COVID sindrom karakterizira širok spektar simptoma, a najčešći uključuju:

• kronični umor i iscrpljenost
• „brain fog“, smanjenu koncentraciju i pamćenje
• otežano disanje i osjećaj nedostatka zraka
• glavobolje i bolove u mišićima i zglobovima
• poremećaje sna
• ubrzan rad srca i osjećaj pritiska u prsima
• anksioznost i depresivne simptome

Raznolikost simptoma upućuje na složenu patofiziologiju koja uključuje kroničnu upalu, mikrovaskularna oštećenja, poremećenu oksigenaciju tkiva i disfunkciju autonomnog živčanog sustava.

Hiperbarična oksigenoterapija (HBOT) u post‑COVID sindromu

Hiperbarična oksigenoterapija (HBOT) prirodna je, neinvazivna medicinska terapija u kojoj pacijent udiše 100 % medicinski kisik unutar posebno dizajnirane hiperbarične komore pod povišenim tlakom (najčešće između 1,5 i 2,5 ATA). Terapija se temelji isključivo na fizikalnim zakonima otapanja kisika u krvi, bez primjene lijekova ili kemijskih supstanci.

U takvim uvjetima višestruko se povećava količina kisika otopljenog u krvnoj plazmi, čime se poboljšava opskrba tkiva kisikom, neovisno o hemoglobinu.

Mehanizmi djelovanja HBOT‑a kod post‑COVID sindroma

HBOT pokazuje potencijalne koristi kod post‑COVID pacijenata kroz nekoliko ključnih mehanizama:

1. Poboljšanje oksigenacije tkiva
Povećana koncentracija otopljenog kisika omogućuje bolju opskrbu hipoksičnih (slabo prokrvljenih) tkiva, što je osobito važno kod pacijenata s mikrovaskularnim oštećenjima nastalim nakon COVID‑19 infekcije.

2. Smanjenje kronične upale
Istraživanja pokazuju da HBOT može modulirati upalne citokine i smanjiti sistemsku upalu, koja se smatra jednim od glavnih uzroka dugotrajnih post‑COVID simptoma.

3. Poticanje neuroplastičnosti i oporavka mozga
Studije su pokazale poboljšanja kognitivnih funkcija, pamćenja i koncentracije, što se povezuje s povećanom neuroplastičnošću i boljom funkcijom moždanih mreža.

4. Angiogeneza i mikrocirkulacija
HBOT potiče stvaranje novih krvnih žila i poboljšava mikrocirkulaciju, čime se dugoročno poboljšava opskrba tkiva kisikom.

5. Regulacija mitohondrijske funkcije
Poboljšana stanična oksigenacija pozitivno utječe na proizvodnju energije (ATP), što može objasniti smanjenje kroničnog umora kod dijela pacijenata.

Randomizirana kontrolirana istraživanja pokazala su da HBOT kod post‑COVID pacijenata može dovesti do značajnog poboljšanja umora, kognitivnih funkcija, kvalitete sna i psihološkog stanja, u usporedbi s kontrolnim skupinama. Dugoročna praćenja upućuju na to da se dio poboljšanja zadržava i mjesecima nakon završetka terapijskog ciklusa.

HBOT protokoli

U liječenju post‑COVID sindroma ne postoji univerzalni protokol. Terapija se provodi individualno, ovisno o simptomima, općem zdravstvenom stanju i nalazima pacijenta.

Najčešći protokoli uključuju:

• 20–30 terapijskih sesija
• trajanje jedne sesije: 60–90 minuta
• tlak: 1,8–2,4 ATA
• terapije se provode više puta tjedno ili prema individualnom planu

Prije uključivanja u HBOT program provodi se detaljna liječnička procjena, a tijekom terapije pacijenti su pod stalnim medicinskim nadzorom.

Smatra se sigurnom i dobro podnošljivom terapijom kada se provodi u medicinskim uvjetima i prema pravilno odabranim protokolima. Većina nuspojava je blaga i prolazna.

Najčešće se javlja osjećaj pritiska ili nelagode u ušima, sličan onome koji mnogi ljudi osjećaju tijekom polijetanja ili slijetanja aviona. Taj se osjećaj u pravilu lako ublažava jednostavnim tehnikama izjednačavanja tlaka koje pacijenti nauče prije terapije.

Rjeđe nuspojave mogu uključivati:

• prolaznu nelagodu u sinusima
• blage, privremene promjene vida koje se spontano povlače
• umor nakon terapije, osobito u početnoj fazi

Ozbiljne nuspojave iznimno su rijetke, osobito kada se terapija provodi u akreditiranim zdravstvenim ustanovama uz stalni nadzor liječnika i educiranog medicinskog osoblja.

Napomena: HBOT ne zamjenjuje standardnu medicinsku skrb, već se primjenjuje kao dio integriranog i individualno prilagođenog terapijskog plana.

Znanstveni izvori i relevantne poveznice

• Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) – definicija i opis post‑COVID stanja (long COVID):
  https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/post-covid-19-condition-%28long-covid%29
• Robbins G. et al., Hyperbaric oxygen therapy improves neurocognitive functions and quality of life in post‑COVID condition – Randomizirana kontrolirana studija:
  https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/35821512/
• Hadanny A. et al., Sustained effects of hyperbaric oxygen therapy on long COVID patients – dugoročno praćenje učinka HBOT‑a:
  https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/38360929/
• MDPI – Hyperbaric Oxygen Therapy Modulates Inflammation and Oxidative Stress:
  https://www.mdpi.com/2218-1989/13/10/1032
• Nature Scientific Reports – mehanizmi neuroplastičnosti i angiogeneze povezani s HBOT‑om:
  https://www.nature.com/articles/s41598-022-15565-0

Napomena: Ovaj sadržaj služi isključivo informativnoj svrsi i ne predstavlja medicinski savjet niti zamjenjuje konzultaciju sa stručnim zdravstvenim djelatnikom.