Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, koji ozbiljno pogađa pojedince, njihove obitelji i zdravstvene sustave. Osim što uzrokuje trenutačne poremećaje u funkciji mozga, može ostaviti dugotrajne posljedice koje znatno utječu na kvalitetu života. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje moždani udar doživi više od 12 milijuna ljudi diljem svijeta, a čak 6,5 milijuna umre od njegovih posljedica (World Stroke Organization). To znači da svakih 3,3 sekunde netko doživi moždani udar. U Hrvatskoj, situacija je slična. Prema izvješću inicijative Stroke Alliance for Europe (SAFE), oko 11.000 ljudi godišnje doživi moždani udar, a od toga više od 8.000 osoba umire (SAFE Report – Croatia).

Što je moždani udar?

Moždani udar nastaje kada dođe do naglog prekida dotoka krvi u mozak, što može biti uzrokovano začepljenjem krvne žile (ishemijski udar, u 80% slučajeva) ili pucanjem krvne žile i njezinim izlijevanjem u okolno tkivo (hemoragijski udar). U oba slučaja, ishod je isti — moždane stanice ostaju bez kisika i hranjivih tvari i počinju odumirati unutar nekoliko minuta. Što se prije reagira, veće su šanse za očuvanje moždanih funkcija.

Posljedice moždanog udara

Posljedice ovise o području mozga koje je zahvaćeno udarom i trajanju prekida protoka krvi. Najčešće uključuju:

• Slabost ili paralizu jedne strane tijela
• Probleme s govorom i razumijevanjem
• Probleme s gutanjem, inkontinenciju
• Poremećaje vida
• Poremećaje kretanja i ravnoteže
• Teškoće s pamćenjem, koncentracijom, mogućnošću planiranja
• Umor, depresiju, anksioznost i emocionalnu labilnost

Prema studijama, samo oko 10–20% pacijenata nakon moždanog udara potpuno se oporavi, dok ostali imaju djelomične ili trajne poteškoće (Anatomical Concepts).

Rehabilitacija

Kako bi se izbjegla dugotrajna invalidnost te maksimizirala kvaliteta života, rehabilitaciju je idealno započeti u prvih 24 do 48 sati nakon stabilizacije zdravstvenog stanja. Ključno razdoblje oporavka je prvih 3 do 6 mjeseci, iako istraživanja pokazuju da se značajna poboljšanja mogu vidjeti i do 18 mjeseci nakon udara (Mayo Clinic). Učinkovita rehabilitacija uključuje multidisciplinarni pristup prilagođen svakom pacijentu pojedinačno i objedinjuje:

• Fizikalnu terapiju – vraćanje pokreta i snage,
• Radnu terapiju – obnavljanje svakodnevnih funkcija,
• Govornu i jezičnu terapiju – pomoć kod poremećaja govora i gutanja,
• Psihološku podršku – suočavanje s emocionalnim i mentalnim izazovima.

Uloga hiperbarične oksigenoterapije (HBOT) u oporavku

HBOT podrazumijeva udisanje 100% kisika pod povišenim tlakom u barokomori, čime se povećava količina kisika u krvi i potiče regeneracija oštećenih tkiva. Istraživanja su pokazala da HBOT može poboljšati neurokognitivne funkcije kod pacijenata s kroničnim posljedicama moždanog udara (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov). Jedno od ključnih istraživanja objavljeno u časopisu PLoS ONE pokazalo je da HBOT značajno poboljšava neurokognitivne funkcije kod pacijenata koji su moždani udar preživjeli prije 6 do 36 mjeseci (PLOS ONE). Još jedno istraživanje u Frontiers in Neurology potvrđuje da HBOT može aktivirati „uspavane“ neurone, što rezultira poboljšanjem motorike, ravnoteže i kognicije (PubMed).

Najčešći protokol uključuje:

• 40 do 60 tretmana,
• Tretmani se provode 5 dana u tjednu,
• Svaki tretman traje 60–90 minuta na tlaku od 0 ATA (atmosfere apsolutne).

Individualni plan liječenja može uključivati različiti broj tretmana i njihovu učestalost jer se uvijek izrađuje na temelju dijagnoze, vremenu prošlom od moždanog udara, opsegu oštećenja i prethodnim terapijama. Prema dostupnim podacima, kod većine pacijenata koji reagiraju na HBOT, poboljšanja su dugotrajna, osobito kada se terapija kombinira s drugim rehabilitacijskim tehnikama. U nekim slučajevima, preporučuje se ponoviti seriju tretmana nakon nekoliko mjeseci za dodatni napredak. Vrijeme je ključno – ako se terapije, uključujući rehabilitaciju i HBOT, započnu u prvih nekoliko tjedana, šansa za povrat izgubljenih funkcija značajno raste. Studije pokazuju da pacijenti koji započnu terapiju u prvih mjesec dana imaju do 60% veću šansu za funkcionalni oporavak u odnosu na one koji započnu kasnije (NIH.gov).

Zaključak

Moždani udar je ozbiljno stanje s potencijalno trajnim posljedicama. Međutim, pravovremenom i sveobuhvatnom rehabilitacijom, uključujući HBOT, moguće je značajno poboljšati kvalitetu života pacijenata. Individualizirani pristup i rana intervencija ključni su za uspješan oporavak. Ako vi ili vaši bližnji tražite rješenja za bolji oporavak nakon moždanog udara, pozivamo vas da nas kontaktirate za konzultacije i evaluaciju mogućnosti HBOT-a kao dijela vašeg rehabilitacijskog plana.

Napomena: Ovaj sadržaj služi isključivo informativnoj svrsi i ne predstavlja medicinski savjet niti zamjenjuje konzultaciju sa stručnim zdravstvenim djelatnikom.