Migrena – kronična neurološka bolest koja oblikuje svakodnevicu

Migrena nije samo jaka glavobolja koju treba “izdržati”. Riječ je o kroničnoj neurološkoj bolesti koja zahvaća središnji živčani sustav i značajno narušava kvalitetu života milijuna ljudi diljem svijeta. Migrenozni napadi ne uključuju samo intenzivnu bol, već i niz pratećih simptoma poput mučnine, osjetljivosti na svjetlo i zvukove te izražene iscrpljenosti, a sve to često dovodi do smanjene radne sposobnosti i otežanog svakodnevnog funkcioniranja. Zbog složenosti simptoma, njihove učestalosti i dugotrajnog utjecaja na život oboljelih, migrena se svrstava među ozbiljne zdravstvene probleme koji zahtijevaju sustavnu i kontinuiranu medicinsku pažnju.

Globalna učestalost i utjecaj

Migrenski poremećaji spadaju među najčešće neurološke bolesti na svijetu. Prema dostupnim globalnim podacima, procjenjuje se da više od 1,1 milijarde ljudi živi s migrenom, što potvrđuje značajni globalni teret ove bolesti.

Prevalencija migrene varira među populacijama, ali općenito se procjenjuje da utječe na oko 15 % ukupne svjetske populacije. Iako se migrena može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, najčešće se dijagnosticira između 25. i 55. godine života, s učestalijim pojavama kod žena nego kod muškaraca.

Ova učestalost čini migrenu jednim od vodećih uzroka neurološke onesposobljenosti u svijetu, s dubokim utjecajem na radnu sposobnost, svakodnevne aktivnosti i opću dobrobit oboljelih.

Različite slike migrene: vrste i simptomi

Migrena se ne manifestira uvijek na isti način, što dodatno komplicira dijagnostiku i liječenje.

Najčešći oblik je migrena bez aure, kod koje se napad očituje intenzivnom glavoboljom, obično pulsirajućeg karaktera, praćenom mučninom, povraćanjem i osjetljivošću na svjetlo ili zvuk. Ovi simptomi mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko dana, a aktivnosti svakodnevnog života često postaju gotovo nemoguće.

Druga klinička slika je migrena s aurom, koja uključuje prolazne neurološke simptome prije ili tijekom glavobolje – najčešće vizualne smetnje (bljeskovi svjetla, cik-cak linije ili djelomični gubitak vidnog polja), ali i trnce, slabost ili poteškoće s govorom. Aura obično prethodi boli i može trajati od nekoliko minuta do sat vremena.

Kronična migrena predstavlja težak oblik bolesti definiran učestalošću napada: glavobolje se javljaju 15 ili više dana mjesečno, od čega veliki dio ima obilježja migrene. Ovaj oblik značajno narušava kvalitetu života i zahtijeva kompleksniju terapiju i pristup. Osim ovih, postoje specifični oblici poput vestibularne migrene – gdje dominiraju vrtoglavica i problemi s ravnotežom – te menstrualne migrene, koje su povezane s hormonalnim promjenama i često su intenzivnije i otpornije na terapiju.

Simptomi migrene nadilaze samu bol i uključuju mučninu, povraćanje, zamagljen vid, mentalnu iscrpljenost i poteškoće s koncentracijom, zbog čega migrena utječe i na emocionalnu dobrobit.

Liječenje migrene: farmakološki i nefarmakološki pristupi

Liječenje migrene sveobuhvatno je i individualno, jer ne postoji univerzalna terapija koja djeluje jednako dobro na sve oboljele. U praksi se kombiniraju lijekovi i nefarmakološki pristupi kako bi se smanjila učestalost, intenzitet i trajanje napada te poboljšala kvaliteta života.

Farmakološki pristup uključuje lijekove za akutno liječenje, koji se uzimaju tijekom napada, i preventivne lijekove, koji se primjenjuju redovito kako bi se smanjila učestalost napada.

Tijekom akutnih napada, često se koriste standardni analgetici i nesteroidni protuupalni lijekovi. Kada ovi lijekovi nisu dovoljni, neurolog može propisati triptane, koji ciljano blokiraju mehanizme migrene. U novije se vrijeme u terapiju sve više uvode i lijekovi iz skupine CGRP antagonista, uključujući rimegepant, koji djeluju na specifične molekularne putove povezane s migrenom i mogu biti učinkoviti kod osoba koje ne reagiraju dobro na klasične lijekove.

Preventivna terapija može uključivati različite skupine lijekova, kao što su beta-blokatori, antiepileptici i antidepresivi, a sve s ciljem smanjenja učestalosti napada i ublažavanja njihove težine.

Uz lijekove, važno je usvojiti i nefarmakološke strategije koje mogu značajno doprinijeti kontroli bolesti. Redovita i kvalitetna higijena spavanja, uravnotežena prehrana, dosljedna hidratacija i strategije upravljanja stresom prepoznati su kao temeljne navike koje mogu smanjiti učestalost i intenzitet migrena. Vođenje dnevnika migrene pomaže pacijentima identificirati okidače, poput specifičnih namirnica, hormonalnih promjena ili stresa, i prilagoditi životne navike.

Akupunktura se sve češće koristi kao komplementarna terapija u liječenju migrene, a sustavni pregledi i meta-analize randomiziranih studija upućuju na to da može doprinijeti smanjenju učestalosti napada, broja dana s migrenom i poboljšanju kvalitete života kod dijela oboljelih.

Hiperbarična oksigenoterapija (HBOT)

Hiperbarična oksigenoterapija (HBOT) uključuje udisanje 100 % medicinskog kisika u komori pod povišenim tlakom, čime se značajno povećava količina otopljenog kisika u krvnoj plazmi i posljedično njegova dostupnost moždanom tkivu. Mehanizmi putem kojih HBOT može djelovati kod migrene danas su razmjerno dobro objašnjeni na fiziološkoj razini, iako se klinička učinkovitost još istražuje.

Ključni učinci hiperbarične oksigenoterapije (HBOT) uključuju suženje krvnih žila uz istodobno poboljšanu opskrbu tkiva kisikom. Kod migrene dolazi do patološkog širenja moždanih krvnih žila, što pridonosi nastanku i jačini boli. HBOT, s druge strane, može potaknuti njihovo suženje, a povećana količina kisika pritom osigurava adekvatnu opskrbu mozga.Na taj se način smanjuje aktivacija tzv. trigeminovaskularnog sustava, koji ima važnu ulogu u nastanku migrene.

Osim toga, HBOT pokazuje i protuupalno djelovanje. Može smanjiti upalne procese u živčanom sustavu, ublažiti tzv. neurogenu upalu te doprinijeti smanjenju oticanja živčanog tkiva. Povećana opskrba kisikom također povoljno djeluje na rad mitohondrija — „energetskih centara“ stanica — što je osobito važno jer se kod dijela osoba s migrenom uočavaju poremećaji u staničnom energetskom metabolizmu.

U liječenju određenih oblika jakih glavobolja visoke koncentracije kisika već se koriste kao standardna terapija, primjerice kod klaster glavobolje. To dodatno podupire biološku osnovu primjene HBOT-a i kod migrene. Pregledi dosadašnjih istraživanja upućuju na to da HBOT kod dijela pacijenata može ublažiti jačinu akutne migrenozne boli, iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se točno odredilo kome i u kojim uvjetima ova terapija donosi najveću korist.

HBOT se općenito smatra sigurnom metodom. Nuspojave su rijetke i uglavnom blage, a najčešće se očituju kao prolazna nelagoda u ušima ili sinusima, slična osjećaju promjene tlaka tijekom leta avionom. Terapija se provodi isključivo pod stručnim nadzorom i uz individualnu procjenu pacijenta, kao dopuna standardnom neurološkom liječenju, a ne kao njegova zamjena.

Zaključak

Migrena je ozbiljna kronična bolest koja zahtijeva individualiziran i multidisciplinaran pristup. Kombinacija farmakoloških i nefarmakoloških metoda — uz kontinuirano praćenje i suradnju s neurologom — omogućuje uspješnije nošenje s migrenom i poboljšanje kvalitete života.

Izvori

Epidemiologija i teret migrene

Steiner T.J, Stovner L.J, R. Jensen, D. Uluduz & Z. Katsarava Migraine remains second among the world’s causes of disabilit and first among young women: findings from GBD2019. The Journal of Headache and Pain, 2020. https://link.springer.com/article/10.1186/s10194-020-01208-0

GBD 2021 The Global Burden of Migraine: A 30-Year Trend Review PubMed Central (PMC). https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11751287/

Patofiziologija i terapijski pristupi migreni

Dodick D.W. A Phase-by-Phase Review of Migraine Pathophysiology. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29697154/

Akupunktura i migrena – sustavni pregled i meta-analiza (23 RCT-a; 2295 pacijenata). Systematic Reviews. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/41219786/

Hiperbarična oksigenoterapija (HBOT)

Cochrane Database of Systematic Reviews. Normobaric and hyperbaric oxygen therapy for migraine and cluster headache. https://www.cochranelibrary.com/cdsr/doi/10.1002/14651858.CD005219.pub2/full

Jain KK. Textbook of Hyperbaric Medicine – Physical, Physiological, and Biochemical Aspects of Hyperbaric Oxygenation https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-47140-2_2

Napomena: Ovaj sadržaj služi isključivo informativnoj svrsi i ne predstavlja medicinski savjet niti zamjenjuje konzultaciju sa stručnim zdravstvenim djelatnikom.