Demencija – kako je razumjeti i kako pomoći voljenoj osobi

Demencija – riječ od koje mnogi zaziru i strahuju. Javlja se tiho, neprimjetno, kroz male svakodnevne promjene. Možda ste primijetili kako baka sve češće pita isto pitanje, kako je tata zaboravio dogovorene termine, ili kako mama noću postaje zbunjena i nemirna. To je trenutak u kojem se pitate — je li to samo “normalno starenje” ili ipak nešto više?

Demencija je zajednički naziv za skup znakova i simptoma koji govore da mozak više ne radi kao prije, i nije, suprotno nekadašnjem mišljenju, normalni dio starenja. Najčešći uzrok je Alzheimerova bolest, ali postoje i drugi oblici poput vaskularne, demencije Lewyevih tjelešaca ili frontotemporalne demencije. Ono što je važno znati: iako danas ne postoji lijek koji će demenciju “izbrisati”, postoje načini koji mogu usporiti tijek bolesti, ublažiti simptome i poboljšati kvalitetu života.

Važnost rane dijagnostike

Kao i kod mnogih drugih bolesti, vrijeme igra presudnu ulogu. Što ranije prepoznamo prve znakove demencije i potvrdimo dijagnozu, to su veće šanse da terapija pomogne.

U ranim fazama mozak još uvijek ima dovoljno “rezervi” – mreže neurona koje mogu preuzeti dio posla onih oštećenih. Lijekovi tada imaju bolju šansu usporiti napredovanje, a nefarmakološke metode poput kognitivnih treninga, kreativnih terapija ili reminiscencijske terapije daju najviše rezultata.

Osim ranog početka liječenja, rana dijagnoza omogućuje i:

• planiranje svakodnevnog života i prilagodbe dok je osoba još funkcionalna,
• uključivanje obitelji u podršku na vrijeme,
• prevenciju komplikacija (npr. padova, depresije, loše prehrane),
• donošenje važnih odluka dok osoba još može aktivno sudjelovati.

Zbog svega spomenutog, vrlo je važno ne čekati da se simptomi “pogoršaju”, nego potražiti pomoć već kod prvih znakova: učestalog ponavljanja pitanja, poteškoća u praćenju razgovora, zbunjenosti u poznatom prostoru ili promjena raspoloženja koje prije nisu bile tipične.

Kako se danas liječi demencija?

U slučaju potvrde dijagnoze demencije, postoje različite mogućnosti pomoći.

Lijekovi

Neki lijekovi mogu usporiti simptome ili ublažiti probleme s pamćenjem i ponašanjem:

• Inhibitori kolinesteraze – antidementivi (donepezil, rivastigmin – dostupni u Hrvatskoj i galantamin – još nije u Hrvatskoj) — pomažu povećati razinu acetilkolina, važnog za komunikaciju među živčanim stanicama. Često se koriste kod blažih i umjerenih stadija.
• Memantin — antagonist Nmetil-D-aspartata (NMDA) djeluje na drugi sustav u mozgu i može pomoći kod umjerenih i težih oblika.
• Novi lijekovi poput lekanemaba pokazali su u studijama da mogu usporiti napredovanje Alzheimerove bolesti za otprilike četvrtinu u ranoj fazi, no i dalje su u strogo kontroliranoj primjeni i prate se njihovi rizici.

Lijekovi nisu čarobno rješenje, ali mogu donijeti dragocjeno vrijeme u kojem voljena osoba ostaje dulje funkcionalna i prisutna.

Nefarmakološke metode

Osim lijekova, postoje terapije koje mogu biti jednako važne:

• Kognitivni treninzi — vježbe pamćenja, slagalice, društvene igre, čitanje i razgovori. One održavaju “mišiće mozga” aktivnima.
• Reminiscencijska terapija — gledanje starih fotografija, pričanje životnih priča, prisjećanje dragih uspomena. To ne samo da jača sjećanja nego i pruža osjećaj identiteta i topline.
• Fototerapija — terapija svjetlom koja može poboljšati spavanje, raspoloženje i pažnju kod oboljelih.
• Radno-okupacijska terapija – oblik podrške koji pomaže ljudima da kroz praktične i svakodnevne aktivnosti očuvaju samostalnost, vještine i osjećaj korisnosti u životu.
• Podrška obitelji — možda najvažnija od svih. Razumijevanje, strpljenje i prilagodba svakodnevnog života čine čuda.

Uloga komplementarnih metoda

Postoje i prirodne i komplementarne terapije koje se istražuju kao moguća podrška osobama s demencijom.

• Barokomora (hiperbarična oksigenoterapija) — ideja je da dodatni kisik može poboljšati opskrbu mozga, potaknuti regeneraciju i smanjiti upalu. Iako znanost još uvijek istražuje učinak ove metode na demenciju, postoje ohrabrujuća istraživanja u području neuroloških bolesti.
• Terapija crvenim svjetlom i fotobiomodulacija — svjetlost može djelovati na mitohondrije, male “elektrane” u stanicama, i time poboljšati njihovu funkciju.

Važno je naglasiti: ove metode ne zamjenjuju lijekove i medicinsku terapiju, ali u dogovoru s primarnim liječnikom mogu biti saveznik u očuvanju kvalitete života.

Zanimljivost iz svijeta znanosti: mentol i pamćenje

Nedavno istraživanje na miševima pokazalo je nešto nevjerojatno — udisanje mirisa mentola može zaustaviti ili čak djelomično popraviti kognitivne poteškoće u modelima Alzheimerove bolesti.

Kako to djeluje? Čini se da mentol smanjuje upalu u mozgu i jača imunološki odgovor, čime štiti neuronske mreže. Kod miševa izloženih mentolu, pamćenje i učenje ostali su znatno bolji nego kod onih koji nisu bili izloženi.

Iako se to tek treba potvrditi kod ljudi, otvara zanimljivu ideju — da možda u budućnosti i mirisi mogu postati lijekovi.

Napomena: Ovaj sadržaj služi isključivo informativnoj svrsi i ne predstavlja medicinski savjet niti zamjenjuje konzultaciju sa stručnim zdravstvenim djelatnikom.

Izvori:

Lecanemab u ranoj fazi Alzheimera https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2212948

Fototerapija poboljšava kognitivne funkcije kod demencije: sustavni pregled i meta-analiza

HBOT je značajno poboljšao rezultate na skalama poput MMSE (test kognicije), ADAS-Cog (procjena kognitivnih sposobnosti), i aktivnosti svakodnevnog života (ADL).

Udisanje mirisa mentola ili uklanjanje regulatornih T-stanica može poboljšati pamćenje i kognitivne funkcije u zdravih miševa i u miševa s Alzheimerovom bolešću.