Ljeto sa sobom donosi duže dane, sunce, more i opuštanje – ali i specifične izazove za zdravlje, osobito kod osoba koje žive s kroničnim bolestima. Kako temperature rastu, tako raste i opterećenje na srce, krvne žile i cijeli krvožilni sustav. Srčani i moždani udari češći su upravo tijekom toplinskih valova, a broj hospitalizacija kroničnih bolesnika osjetno raste.

Što se događa u tijelu na velikoj vrućini?

Kada je vanjska temperatura visoka, tijelo aktivira mehanizme rashlađivanja kako bi zadržalo unutarnju temperaturu oko 37 °C. Ključnu ulogu u tome imaju krvne žile, koje se šire (proces poznat kao vasodilatacija) kako bi omogućile veći protok krvi prema koži i povećano isparavanje znoja.

Ovaj fiziološki odgovor ima niz posljedica, osobito kod kroničnih bolesnika:

• Snižavanje krvnog tlaka: Širenjem krvnih žila dolazi do pada perifernog otpora, što može sniziti arterijski tlak. Kod osoba koje već uzimaju antihipertenzive ili imaju sklonost hipotenziji, to može izazvati slabost, vrtoglavicu, pa i kolaps.
• Dehidracija i zgušnjavanje krvi: Znojenjem se gubi voda, ali i elektroliti. Ako se unos tekućine ne nadoknađuje adekvatno, krv postaje gušća, raste viskoznost, a to povećava rizik od tromboze – stvaranja ugrušaka koji mogu začepiti krvne žile u mozgu (moždani udar) ili srcu (infarkt).
• Zadržavanje tekućine u donjim ekstremitetima: Širenje vena i slabiji povrat krvi iz nogu dovode do oticanja nogu i gležnjeva, što je česta ljetna tegoba. Kod osoba sa zatajenjem srca to može biti znak pogoršanja.
• Dodatno opterećenje srca: Iako tlak može pasti, srce mora pojačano raditi kako bi osiguralo dotok krvi vitalnim organima. To može izazvati pogoršanje srčane funkcije, pojavu aritmija ili ponovnu anginu.

Zašto raste rizik od srčanog i moždanog udara?

Ljeti, osobito tijekom toplinskih valova, raste broj prijema u bolnice zbog kardiovaskularnih incidenata. Posebno su ugrožene osobe starije životne dobi, one koje već imaju dijagnosticirane srčane ili cerebrovaskularne bolesti, te pacijenti s dijabetesom i bolestima bubrega.

Srčani udar (infarkt miokarda)

Nastaje kada se ugrušak formira u jednoj od koronarnih arterija i prekine dotok krvi srčanom mišiću. Vrućina, zadebljana krv i dehidracija povećavaju mogućnost takvih ugrušaka. Tipični simptomi su:

• jaka bol ili pritisak u prsima,
• znojenje,
• otežano disanje,
• mučnina ili vrtoglavica.

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult)

Najčešće je posljedica začepljenja arterije u mozgu ugruškom (ishemijski udar), rjeđe pucanja krvne žile (hemoragijski udar). Vrućina povećava rizik kroz kombinaciju dehidracije, povećane viskoznosti krvi i promjena krvnog tlaka. Simptomi uključuju:

• iznenadnu slabost lica, ruke ili noge (osobito jedne strane),
• poremećaj govora,
• zbunjenost,
• gubitak ravnoteže ili vida.

Može li hiperbarična oksigenacija igrati preventivnu ulogu?

U našoj poliklinici primjenjujemo hiperbaričnu oksigenoterapiju (HBOT) kao dio integrativnog pristupa kardiovaskularnim bolestima i neurološkoj rehabilitaciji. HBOT podrazumijeva udisanje 100% kisika u barokomori pri povišenom tlaku, što omogućuje znatno veće zasićenje kisikom u krvotoku i bolju oksigenaciju tkiva.

Iako nije primarno sredstvo prevencije srčanog ili moždanog udara, HBOT može pridonijeti poboljšanju mikrocirkulacije, smanjenju oksidativnog stresa i upale, što dugoročno ima pozitivan učinak kod osoba s povećanim kardiovaskularnim rizikom.

Nekoliko istraživanja potvrđuje te koristi:

• ✅ Thom SR et al., objavljeno u Journal of Applied Physiology, ukazuje na antiinflamatorne i endotelne koristi HBOT-a kod osoba s vaskularnim disfunkcijama.
  https://journals.physiology.org/doi/full/10.1152/japplphysiol.00248.2005
• ✅ Heyboer M et al., (Undersea and Hyperbaric Medicine Journal), ističu prevenciju oksidativnog oštećenja tkiva i stimulaciju vaskularne angiogeneze kod osoba koje su prošle moždani udar.
  https://www.uhms.org/resources/research.html
• ✅ Boussi-Gross R et al., u izraelskoj studiji navode poboljšanje kognitivne funkcije i cerebralne perfuzije kod pacijenata koji su prošli moždani udar.
  https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23379675/

Važno je naglasiti: HBOT se ne koristi akutno kod infarkta ili udara, već u okviru kontinuirane skrbi i prevencije komplikacija, uz prethodnu liječničku procjenu.

Preventivne mjere: kako smanjiti rizik tijekom vrućina

Iako vrućine ne možemo izbjeći, moguće je smanjiti njihov štetan utjecaj na srce i krvne žile. Ključno je održavati adekvatnu hidraciju, izbjegavati izlaganje suncu u najtoplijem dijelu dana (11–17 sati), nositi laganu i prozračnu odjeću te boraviti u rashlađenim prostorima kad god je moguće. Osobe koje uzimaju lijekove za tlak, srce ili zgrušavanje krvi trebale bi redovito mjeriti tlak i puls, te se na vrijeme konzultirati s liječnikom o mogućoj prilagodbi terapije. Uočite li simptome poput neobične slabosti, glavobolje, pritiska u prsima, zamućenog govora ili utrnutosti lica – potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć. U integrativnom pristupu prevenciji, kod pojedinih pacijenata može se razmotriti i potporna terapija poput hiperbarične oksigenacije, radi jačanja mikrocirkulacije i otpornosti krvnih žila.

U uvjetima sve češćih toplinskih valova, prevencija više nije izbor, već svakodnevna potreba.

Napomena: Ovaj sadržaj služi isključivo informativnoj svrsi i ne predstavlja medicinski savjet niti zamjenjuje konzultaciju sa stručnim zdravstvenim djelatnikom.