Saznajte kako manjak kisika utječe na tijelo i kako moderne terapije poput HBOT-a i ozonoterapije mogu pomoći u oporavku.

Kisik je bezbojni plin koji udišemo svakog dana, ne razmišljajući koliko je zapravo presudan za naše zdravlje i život uopće. No iza svake udahnute čestice kisika krije se složen biokemijski proces koji održava naše stanice na životu. Kada količina kisika postane manjkava – bilo zbog okolišnih, metaboličkih ili zdravstvenih razloga – tijelo to osjeti na mnogo razina. POkušat ćemo na razumljiv način objasniti zašto je kisik toliko važan, što se događa u tijelu kada ga nema dovoljno, i kako suvremene terapije poput hiperbarične oksigenacije (HBOT) mogu pomoći u njegovom nadoknađivanju i oporavku stanica.

Kisik u stanicama: izvor energije i života

Nakon što udahnemo kisik, on putem pluća ulazi u krvotok i veže se za hemoglobin u crvenim krvnim stanicama. Tako putuje do svakog dijela tijela – mozga, srca, jetre, mišića – gdje se otpušta i ulazi u stanice. Tamo se kisik koristi u mitohondrijima – energetskim “tvornicama” stanice – u procesu koji se zove stanično disanje ili oksidativna fosforilacija.

U tom procesu tijelo proizvodi ATP (adenozin trifosfat), molekulu koja je glavni izvor energije za sve stanične funkcije. Bez kisika, ovaj sustav energetske proizvodnje ne funkcionira, što znači da stanica ne može obavljati osnovne funkcije – od popravka do rasta, razmjene tvari i komunikacije s drugim stanicama.

Što se događa kada kisika nema dovoljno?

Stanje smanjenog dotoka kisika tkivima naziva se hipoksija. Može biti akutna – kao kod gušenja, srčanog ili moždanog udara – ili kronična, kao kod bolesti pluća, anemije, poremećene mikrocirkulacije, dugotrajnih upala ili post-COVID sindroma.

Kod hipoksije dolazi do:
– smanjenja proizvodnje ATP-a,
– nakupljanja štetnih nusprodukata (mliječna kiselina),
– povećanog oksidativnog stresa,
– smrti stanica ako hipoksija potraje.

Organizam pokušava nadoknaditi manjak kisika ubrzanim disanjem, povišenjem krvnog tlaka, pojačanim radom srca i preraspodjelom protoka krvi prema vitalnim organima. No kada ove kompenzacije više ne djeluju, dolazi do oštećenja organa – najprije onih najosjetljivijih na kisik: mozga, srca i bubrega.

Uzroci kroničnog manjka kisika

 

Hipoksija se može javiti zbog različitih mehanizama:
– Bolesti pluća (KOPB, astma, fibroza) – smanjuju kapacitet pluća za unos kisika.
– Anemija – manjak hemoglobina smanjuje sposobnost prijenosa kisika.
– Loša cirkulacija – slab protok krvi (npr. kod dijabetesa, arterioskleroze) onemogućuje kisiku da dođe do tkiva.
– Dugotrajne upale i kronične bolesti – troše kisik, mijenjaju metabolizam stanica.
– Zagađeni zrak i životni stil – pušenje, stres i sedentarnost dodatno pogoršavaju opskrbu kisikom.
– Post-virusni sindromi (npr. long COVID) – mogu poremetiti regulaciju kisika i mikrocirkulacije.

Kako povećati dostupnost kisika?

Povećanje razine kisika u tijelu ne postiže se samo dubljim disanjem. Ključ je u kvaliteti disanja, stanju pluća i cirkulacije, kao i sposobnosti tkiva da taj kisik iskoriste.

Načini povećanja razine kisika uključuju:

• redovitu fizičku aktivnost (poticanje plućne ventilacije i kapilarizacije),
• boravak u prirodi i svježem zraku,
• tehnike disanja i relaksacije,
• terapije kisikom – među kojima su ozonoterapija i hiperbarična oksigenoterapija (HBOT).

Ozonoterapija – stimulacija kisika kroz ozon

Ozonoterapija je medicinska metoda koja koristi mješavinu medicinskog kisika i ozona (O₃) u terapijske svrhe. Ozon ima snažan oksidativni potencijal te potiče procese regeneracije, imunomodulacije i poboljšanja oksigenacije tkiva.

Primjenjuje se najčešće putem:

• autohemoterapije (uzimanje pacijentove krvi, obogaćivanje ozonom i vraćanje u krvotok),
• lokalne primjene (vrećice, kupke, injekcije),
• insuflacija (rektalna ili vaginalna primjena).

Prednosti ozonoterapije:

• poboljšava isporuku i iskorištavanje kisika u stanicama,
• djeluje protuupalno i antibakterijski,
• potiče cirkulaciju i metabolizam,
• podupire imunološki sustav,
• koristi se kod kroničnog umora, upalnih stanja, post-virusnih sindroma, vaskularnih bolesti i metaboličkih poremećaja.

Za razliku od HBOT-a, gdje se koristi čisti kisik pod povišenim tlakom, ozonoterapija potiče organizam da učinkovitije iskoristi raspoloživi kisik i time pridonosi staničnom zdravlju na drugačiji, ali komplementaran način.

Hiperbarična oksigenacija (HBOT): terapija kisikom pod tlakom

HBOT je metoda u kojoj pacijent u posebno dizajniranoj barokomori udiše 100% medicinski kisik pod povišenim tlakom (najčešće 2 ATA – atmosfere). Za razliku od normalnog disanja gdje se kisik veže samo za hemoglobin, pod tlakom se otapa i u plazmu – te na taj način doseže i one dijelove tijela gdje je protok krvi smanjen ili kompromitiran.

Prednosti HBOT-a:
– Povećava zasićenost tkiva kisikom i do 20 puta,
– Potpomaže regeneraciju oštećenih stanica,
– Smanjuje upalu i edem,
– Potiče rast novih kapilara (angiogeneza),
– Smanjuje oksidativni stres i podržava imunološki sustav.

Ova metoda koristi se u tretmanu:
– kroničnih rana i dijabetičkog stopala,
– moždanog udara i neurološke rehabilitacije,
– post-COVID sindroma,
– reumatskih bolesti i autoimunih stanja,
– kroničnog umora i stanja iscrpljenosti.

Više o mehanizmima i istraživanjima možete saznati u stručnim publikacijama:
– https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23379675/
– https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6700580/
– https://www.uhms.org/resources/research.html

Kisik je mnogo više od jednostavnog plina – on je ključ opstanka svake stanice u našem tijelu. Kada ga nedostaje, narušava se čitav niz fizioloških procesa, a simptomi često ostaju dugo neprepoznati. Upravo zato rastuća uloga terapija koje ciljano poboljšavaju opskrbu kisikom postaje sve važnija u suvremenoj medicini.

Hiperbarična oksigenacija (HBOT) i ozonoterapija predstavljaju dvije komplementarne metode koje pomažu tijelu da ne samo primi više kisika, već i da ga učinkovitije iskoristi. Dok HBOT izravno povećava razinu kisika u tkivima putem tlaka, ozonoterapija stimulira metaboličke i imunološke mehanizme koji dodatno poboljšavaju opskrbu i iskoristivost kisika.

U vremenu kroničnog stresa, zagađenog zraka, sedentarnog načina života i sve češćih postvirusnih sindroma – upravo ovakve terapije mogu predstavljati ključni dio preventivne i regenerativne skrbi. Kisik, uz podršku moderne tehnologije i prirodnih mehanizama tijela, postaje saveznik zdravlja kakvog danas trebamo više nego ikad.

Napomena: Ovaj sadržaj služi isključivo informativnoj svrsi i ne predstavlja medicinski savjet niti zamjenjuje konzultaciju sa stručnim zdravstvenim djelatnikom.