Apneja spavanja je poremećaj kod kojeg dolazi do ponavljanih prekida disanja tijekom sna. Ti prekidi mogu biti potpuni (apneja) ili djelomični (hipopneja). Tijekom epizoda dolazi do pada razine kisika u krvi i prekida sna, što ometa normalan odmor tijela i mozga. Za mjerenje učestalosti epizoda koristi se indeks apneja–hipopneja (AHI), koji pokazuje koliko se puta na sat javljaju epizode prestanka ili otežanog disanja. Osobe često nisu svjesne epizoda prestanka disanja, a znakove primjećuju partneri ili članovi obitelji. Neliječena apneja povećava rizik od hipertenzije, srčanih bolesti i moždanog udara, a također može smanjiti kognitivne funkcije i kvalitetu života.
Obstruktivna apneja spavanja, najčešći tip, zahvaća između 9 % i 38 % odraslih, dok učestalost kod sredovječnih muškaraca iznosi oko 22 %, a kod žena približno 17 %. S godinama rizik raste; kod osoba starijih od 65 godina više od 50 % može imati AHI veći od pet epizoda na sat.
Uzroci apneje su višestruki i međusobno se nadopunjuju. Pretilost, osobito višak masnog tkiva u području vrata i gornjih dišnih puteva, može dovesti do suženja dišnih kanala tijekom sna i značajno povećati rizik od razvoja apneje. Muški spol i starija dob dodatno povećavaju vjerojatnost obolijevanja jer funkcija dišnih puteva i tonus tkiva opada s godinama. Građa gornjih dišnih puteva, poput povećanog jezika, velikih tonzila ili suženog ždrijela, može uzrokovati mehaničko opstruiranje tijekom sna i biti ključni faktor u razvoju obstruktivne apneje. Postojanje hipertenzije, srčanih bolesti ili dijabetesa ne samo da povezuje s većom učestalošću apneje nego i pogoršava tijek bolesti ako apneja ostane neliječena. Nadalje, pušenje, česta konzumacija alkohola, upotreba sedativa i spavanje na leđima mogu pogoršati već postojeću sklonost apneji jer dodatno oslabljuju mišiće disajnih puteva ili povećavaju rizik za kolaps dišnih puteva.
Simptomi apneje često su diskretni, ali dugoročno značajni. Glasno hrkanje, epizode prestanka disanja, buđenja s osjećajem gušenja ili nedostatka zraka, jutarnja glavobolja i suhoća u ustima samo su neki od znakova. Osobe često osjećaju pretjeranu dnevnu pospanost, opći umor, smanjenu koncentraciju i razdražljivost, što može biti prvi znak da nešto nije u redu.
Apneja spavanja dijeli se na tri glavna tipa, a razumijevanje razlike među njima važno je za dijagnostiku i liječenje.
1. Obstruktivna apneja spavanja (OAS)
Najčešći tip apneje. Nastaje kada gornji dišni putovi kolabiraju ili se sužavaju tijekom sna. Tijelo i dalje pokušava disati – mišići prsnog koša i dijafragme rade, ali zrak ne prolazi ili prolazi otežano. Rezultat su prekidi disanja koji mogu trajati nekoliko sekundi do minute, često popraćeni glasnim hrkanjem i povremenim buđenjem. Tijekom epizoda dolazi do pada razine kisika u krvi (hipoksija), što može aktivirati simpatikus i podići krvni tlak, te dugoročno povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti.
2. Centralna apneja spavanja (CAS)
Rjeđi tip, nastaje kada mozak privremeno prestaje slati signal za disanje. Za razliku od obstruktivne apneje, ovdje nema fizičke blokade dišnih puteva. Tijelo ne pokušava disati tijekom epizode, pa prestanak disanja može biti tiši i manje primjetan. Centralna apneja često se javlja kod osoba s srčanom insuficijencijom, neurološkim poremećajima ili problemima u regulaciji disanja, a može biti i rezultat kombinirane obstruktivne i centralne apneje.
3. Miješani tipovi (kombinirani tip)
Kod miješanih tipova apneje prisutni su elementi i obstrukcije i centralnih epizoda. Često počinje kao centralna apneja, a završava obstrukcijom ili obrnuto. Ovaj tip zahtijeva posebnu pažnju u dijagnostici, jer terapija se mora prilagoditi prisutnosti obje vrste epizoda.
U svim vrstama apneje dolazi do prekida normalnog sna, što smanjuje kvalitetu noćnog odmora, povećava dnevnu pospanost, te dugoročno može uzrokovati povećani rizik od hipertenzije, srčanih bolesti, dijabetesa i kognitivnih poremećaja.
Liječenje apneje je višeslojno. Promjene životnog stila, uključujući smanjenje tjelesne mase, prestanak pušenja, izbjegavanje alkohola i sedativa te spavanje u bočnom položaju, često su prvi i temeljni korak.
Mehaničke metode uključuju CPAP (Continuous Positive Airway Pressure), uređaj koji održava stalni tlak u dišnim putovima i sprječava njihov kolaps tijekom sna. Kod osoba s anatomski uvjetovanom obstrukcijom koriste se oralni aparati i kirurški zahvati, primjerice kod velikog jezika, povećanih tonzila ili suženog ždrijela. Kontrola hipertenzije, dijabetesa i drugih kroničnih stanja također može smanjiti dugoročne komplikacije i poboljšati rezultate terapije.
Iako nije standardna metoda liječenja apneje, istraživanja pokazuju da HBOT može poboljšati kvalitetu sna, smanjiti dnevnu pospanost i podržati oporavak tkiva i smanjiti upalu. Terapija se provodi u posebno dizajniranoj zatvorenoj barokomori u kojoj je tlak veći od atmosferskog, dok se udiše čisti kisik. Ova metoda značajno povećava zasićenost kisikom u krvi i tkivima, što može ublažiti učinke hipoksije povezane s apnejom. Povećana dostupnost kisika pomaže u obnovi moždane regulacije disanja, što je osobito važno kod centralne apneje, gdje mozak privremeno prestaje slati signal za disanje.
HBOT također može smanjiti upalu i edem dišnih puteva, čime se poboljšava prohodnost dišnih puteva, te poboljšati funkciju krvnih žila i mikrocirkulaciju, što potiče regeneraciju tkiva i smanjuje kronični oksidativni stres. Ovi učinci mogu ublažiti umor, smanjiti metaboličke posljedice hipoksije, te pozitivno djelovati na neurološke uzroke apneje i kronične metaboličke učinke nedostatka kisika.
Važno je napomenuti da HBOT ne uklanja mehaničke prepreke koje uzrokuju opstruktivnu apneju i nije zamjena za CPAP. Njegova primjena je dodatna terapija, koja može podržati standardno liječenje, posebno u slučajevima umora, hipoksije, neuroloških i metaboličkih komplikacija povezanih s apnejom.
Apneja spavanja ozbiljno utječe na kvalitetu života i zdravlje. Pravovremenim prepoznavanjem simptoma i odgovarajućim liječenjem moguće je značajno smanjiti rizike i poboljšati kvalitetu sna.
U našoj poliklinici uz konzultacije i kao dio dodatne terapije možete isprobati i terapiju u barokomori, uvijek uz stručnu procjenu i nadzor.
Kontakt telefon
Kontakt mobitel
Već od sljedećeg mjeseca možete osobno iskusiti njezine učinke i preporučiti je onima do kojih vam je najviše stalo.
