Demencija – riječ od koje mnogi zaziru i strahuju. Javlja se tiho, neprimjetno, kroz male svakodnevne promjene. Možda ste primijetili kako baka sve češće pita isto pitanje, kako je tata zaboravio dogovorene termine, ili kako mama noću postaje zbunjena i nemirna. To je trenutak u kojem se pitate — je li to samo “normalno starenje” ili ipak nešto više?
Demencija je zajednički naziv za skup znakova i simptoma koji govore da mozak više ne radi kao prije, i nije, suprotno nekadašnjem mišljenju, normalni dio starenja. Najčešći uzrok je Alzheimerova bolest, ali postoje i drugi oblici poput vaskularne, demencije Lewyevih tjelešaca ili frontotemporalne demencije. Ono što je važno znati: iako danas ne postoji lijek koji će demenciju “izbrisati”, postoje načini koji mogu usporiti tijek bolesti, ublažiti simptome i poboljšati kvalitetu života.
Važnost rane dijagnostike
Kao i kod mnogih drugih bolesti, vrijeme igra presudnu ulogu. Što ranije prepoznamo prve znakove demencije i potvrdimo dijagnozu, to su veće šanse da terapija pomogne.
U ranim fazama mozak još uvijek ima dovoljno “rezervi” – mreže neurona koje mogu preuzeti dio posla onih oštećenih. Lijekovi tada imaju bolju šansu usporiti napredovanje, a nefarmakološke metode poput kognitivnih treninga, kreativnih terapija ili reminiscencijske terapije daju najviše rezultata.
Osim ranog početka liječenja, rana dijagnoza omogućuje i:
Zbog svega spomenutog, vrlo je važno ne čekati da se simptomi “pogoršaju”, nego potražiti pomoć već kod prvih znakova: učestalog ponavljanja pitanja, poteškoća u praćenju razgovora, zbunjenosti u poznatom prostoru ili promjena raspoloženja koje prije nisu bile tipične.
Kako se danas liječi demencija?
U slučaju potvrde dijagnoze demencije, postoje različite mogućnosti pomoći.
Lijekovi
Neki lijekovi mogu usporiti simptome ili ublažiti probleme s pamćenjem i ponašanjem:
Lijekovi nisu čarobno rješenje, ali mogu donijeti dragocjeno vrijeme u kojem voljena osoba ostaje dulje funkcionalna i prisutna.
Nefarmakološke metode
Osim lijekova, postoje terapije koje mogu biti jednako važne:
Uloga komplementarnih metoda
Postoje i prirodne i komplementarne terapije koje se istražuju kao moguća podrška osobama s demencijom.
Važno je naglasiti: ove metode ne zamjenjuju lijekove i medicinsku terapiju, ali u dogovoru s primarnim liječnikom mogu biti saveznik u očuvanju kvalitete života.
Zanimljivost iz svijeta znanosti: mentol i pamćenje
Nedavno istraživanje na miševima pokazalo je nešto nevjerojatno — udisanje mirisa mentola može zaustaviti ili čak djelomično popraviti kognitivne poteškoće u modelima Alzheimerove bolesti.
Kako to djeluje? Čini se da mentol smanjuje upalu u mozgu i jača imunološki odgovor, čime štiti neuronske mreže. Kod miševa izloženih mentolu, pamćenje i učenje ostali su znatno bolji nego kod onih koji nisu bili izloženi.
Iako se to tek treba potvrditi kod ljudi, otvara zanimljivu ideju — da možda u budućnosti i mirisi mogu postati lijekovi.
Napomena: Ovaj sadržaj služi isključivo informativnoj svrsi i ne predstavlja medicinski savjet niti zamjenjuje konzultaciju sa stručnim zdravstvenim djelatnikom.
Izvori:
Lecanemab u ranoj fazi Alzheimera https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2212948
Fototerapija poboljšava kognitivne funkcije kod demencije: sustavni pregled i meta-analiza
HBOT je značajno poboljšao rezultate na skalama poput MMSE (test kognicije), ADAS-Cog (procjena kognitivnih sposobnosti), i aktivnosti svakodnevnog života (ADL).
Udisanje mirisa mentola ili uklanjanje regulatornih T-stanica može poboljšati pamćenje i kognitivne funkcije u zdravih miševa i u miševa s Alzheimerovom bolešću.
Kontakt telefon
Kontakt mobitel
Već od sljedećeg mjeseca možete osobno iskusiti njezine učinke i preporučiti je onima do kojih vam je najviše stalo.