Sjaj ružičastog mjeseca: što svaka žena treba znati o raku dojke

Listopad je mjesec posvećen svjesnosti o raku dojke. Diljem svijeta nosi se ružičasto, organiziraju se javne akcije, edukacije i dobrovoljna testiranja. Sve to s jednim ciljem – rano otkrivanje bolesti i pružanje podrške ženama koje se suočavaju s ovom dijagnozom. Ružičasta boja nije samo simbol – ona je podsjetnik na brigu o sebi, informiranost i prevenciju.

Današnje brojke

Rak dojke je najčešći zloćudni tumor kod žena globalno. Prema procjenama IARC – Međunarodne agencije za istraživanje raka/ Globocan, svake godine bilježi se više od dva milijuna novih dijagnoza — u 2020. godini zabilježeno je oko 2,26 milijuna novih slučajeva, s velikim regionalnim varijacijama. U mnogim zemljama razvijenog svijeta stope incidencije su više, ali je smrtnost u velikoj mjeri pala zahvaljujući ranoj detekciji i kvalitetnijem liječenju.

U Hrvatskoj je Nacionalni program probira za rak dojke uspostavljen 2006. i ciljano obuhvaća žene u dobi 50–69 godina pozivanjem na mamografiju svake dvije godine. Program je doveo do ranijeg otkrivanja i boljih ishoda za mnoge žene u Hrvatskoj.

Svjetske projekcije upozoravaju da bi broj dijagnoza i smrtnih slučajeva mogao rasti u nadolazećim desetljećima zbog starenja i rasta populacije; Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna agencija za istraživanje raka ističu važnost prevencije i jačanja kapaciteta za rano otkrivanje kako bi se smanjio taj teret.

Važnost rane dijagnoze

Ishod liječenja uvelike ovisi o stadiju bolesti pri otkrivanju. Općenito, petogodišnja stopa preživljavanja za rak dojke u razvijenim zemljama obično je visoka — često iznad 80–90% za ranije stadije — dok metastatska bolest ima znatno niže stope. To znači da je rano otkrivanje jedan od najjačih alata za spašavanje života.

Najčešće i najučinkovitije terapije

Ovisno o podvrsti raka i njegovoj proširenosti, standardno liječenje raka dojke obično uključuje kombinaciju:

• kirurškog zahvata (lumpektomija – poštedna operacija dojke ili mastektomija – operacija uklanjanja dojke),
• radioterapije (zračenje),
• sistemskih terapija: kemoterapije, hormonske (endokrine) terapije za receptor-pozitivne tumore i ciljane terapije (npr. za HER2-pozitivne tumore),
• u novije vrijeme i imunoterapije u specifičnim indikacijama.

Ove terapije su utemeljene na velikom broju kliničkih dokaza i predstavljaju osnovu liječenja. WHO i onkološke smjernice naglašavaju personaliziran pristup ovisno o tipu tumora i stadiju.

Komplementarne terapije – podrška tijelu

U EO2 Poliklinici nudimo prirodne i komplementarne terapije (barokomora, ozonoterapija, terapija crvenim svjetlom) kod kojih je važno razlikovati dvije stvari: pomoć u ublažavanju simptoma/posljedičnih tegoba te liječenje tumora.

Komplementarne primjene: metode poput hiperbarične oksigenoterapije te terapije crvenim svjetlom mogu pomoći u oporavku, smanjenju umora, ublažavanju bolova ili ubrzanju zacjeljivanja nakon operacija — no one nisu zamjena za onkološko liječenje i odluku o korištenju je potrebno donijeti multidisciplinarno, uključujući cijeli tim liječnika koji je uključen u liječenje.

Ozonoterapija: u literaturi se pojavljuju prekliničke i neka klinička izvješća koja istražuju potencijal ozona da modulira oksidativni stres, poboljša oksigenaciju tumora, smanji nuspojave terapija ili poboljša osjetljivost tumora na kemoterapiju. Međutim, dokazi su i dalje ograničeni, heterogeni i često preliminarni; ozonoterapija se smatra komplementarnom i ne smije zamijeniti standardnu onkološku terapiju. Pacijentice uvijek trebaju o svim dodatnim terapijama razgovarati sa svojim onkologom kako bi se izbjegle moguće štetne interakcije ili odgode u neophodnom liječenju.

Važnost prevencije

Prevencija i probir su najmoćniji alati za smanjenje smrtnosti. Podrazumijevaju brigu o vlastitom zdravlju kroz zdrave navike i redovite kontrole, što može napraviti razliku između rane i kasne dijagnoze.

20–39 godina: svaka žena treba poznavati svoje tijelo. Samopregled dojki može pomoći u upoznavanju normalnog stanja — ako primijetite kvržicu, promjenu oblika, udubinu kože, iscjedak ili trajnu bol, obratite se liječniku. Rutinska mamografija obično se ne preporučuje u ovoj dobi ako nema povećanog rizika. O genetskom savjetovanju i testiranju (BRCA i dr.) treba razmišljati ako u obitelji postoji veći broj slučajeva raka dojke/jajnika.

40–49 godina: u nekim zemljama postoji savjetovanje o ranijem početku mamografije; pojedine preporuke ići će od individualne procjene rizika do rutinske prve mamografije. Ako imate značajan obiteljski rizik ili simptome, razgovarajte s ginekologom/obiteljskim liječnikom.

50–69 godina: organizirani programi probira (u Hrvatskoj: pozivanje na mamografiju svake dvije godine) upravo ciljaju ovu skupinu jer rizik značajno raste s dobi, a probir u ovoj skupini pokazuje najveći učinak u smanjenju smrtnosti. Redovne mamografije u organiziranim programima su dokazano najefikasnija metoda za rano otkrivanje u općoj populaciji.

70+ godina: odluka o nastavku probira treba biti individualna, ovisno o općem zdravstvenom stanju i očekivanom trajanju života.

Uz mamografiju, preporuke za smanjenje rizika uključuju: održavanje zdrave tjelesne težine, umjereno vježbanje, ograničenje unosa alkohola, prestanak pušenja i informirano odlučivanje o hormonskoj terapiji u menopauzi. Također, informiranje o obiteljskom riziku i genetskom savjetovanju važni su za one s pozitivnom obiteljskom anamnezom.

Zaključak

Listopad je podsjetnik kako briga o zdravlju dojki nije jednokratna gesta već kontinuitet: upoznajte svoje tijelo, sudjelujte u organiziranim probirima kad ste pozvane, razgovarajte s liječnikom o rizicima i mogućnostima, i ako razmišljate o komplementarnim terapijama učinite to promišljeno i u suradnji s onkologom.

Vrata naše poliklinike u Radničkoj 1a otvorena su za sva vaša pitanja o komplementarnim terapijama, a možete nas dobiti telefonski na 01 4852266 i mailom info@eo2.hr.

Izvori (važni podaci i smjernice):

Međunarodna agencija za istraživanje raka:

Rezultati provedbe hrvatskog Nacionalnog programa probira za rak dojke:

Projekcije brojki u budućnosti: https://www.theguardian.com/society/2025/feb/24/breast-cancer-diagnoses-deaths-surge-worldwide-who?

Statistika preživljanja: https://www.komen.org/breast-cancer/facts-statistics/breast-cancer-statistics/survival-rates/

Ozonoterapija kod liječenja raka dojke: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10807353/

Svjetska zdravstvena organizacija: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/breast-cancer

Inicijativa Europske komisije za rak dojke (ECIBC): https://cancer-screening-and-care.jrc.ec.europa.eu/en/ecibc

Preporuke za prvu mamografiju: https://www.health.com/new-mammogram-draft-recommendations-uspstf-7495973